„SELEKCIJA I SEMENARSTVO“ Vol. 3, broj 1-2 (1996)

Sadržaj:

Dimitrijević M. D., Panković L. i Petrović Sofija
  2POJAVA HIBRIDNE NEKROZE U UKRŠTANJIMA OZIME PŠENICE [Izvod]   2 [Full text]

M. Anđelković i K. Pavlović
  3
TENDENCIJE PROMENA VAŽNIJIH OSOBINA JUGOSLOVENSKIH I 3STRANIH SORTI ŠEĆERNE REPE [Izvod]   3 [Full text]

M. Rajić
  4UTICAJ ROKOVA SETVE, NAČINA ĐUBRENJA I NAVODNJAVANJA NA ODNOS FRAKCIJA PRIMARNO DORAĐDENOG SEMENA ŠEĆERNE REPE [Izvod]   4 [Full text]

Milovanović M., Vulić B., Pavlović M., Dokić D. I Mihajlija Dušanka
  5UTICAJ RANOSTASNOSTI I VISINE BILJKE NA PRINOS I KVALITET ZRNA PŠENICE [Izvod]   5 [Full text]

Ilić Z., Barać S., Biberdžić M., Stojković S.
6UTICAJ VREMENA I NAČINA ŽETVE NA PRINOS I KVALITET    6SEMENA CRNOG LUKA [Izvod]    6 [Full text]

Mirjana Milošević, Marija Zlokolica
  7VIGOR SEMENA [Izvod]    7 [Full text]

Borojević S., Brojević Katarina, Kraljević-Balalić Marija, Petrović S., Mihaljčević M.
8DOPRINOS GENETIKE OPLEMENJIVANJU VISOKOPRINOSNIH SORTI BILJA [Izvod]    8 [Full text]

Kovačev L., Mezei Snežana, Čačić N.
9OTPORNOST ŠEĆERNE REPE NA HERBICIDE [Izvod]   9 [Full text]

Marija Zlokolica, Mirjana Milošević
  10IDENTIFIKACIJA I OCENA GENETSKE ČISTOĆE SEMENA RATARSKIH I POVRTARSKIH BILJNIH VRSTA POMOĆU MOLEKULARNIH MARKERA [Izvod]    10 [Full text]

M. Mirić
  11STRATEGIJA RAZVOJA SELEKCIJE I SEMENARSTVA U SR JUGOSLAVIJI [Izvod] 11 [Full text]

Kostić Ž.
12UTICAJ EKOLOŠKIH USLOVA NA PRINOS I KVALITET SEMENA LUCERKE [Izvod]   12 [Full text]

Slobodan Dražić
  13OPLEMENJIVANJE DUVANA - MOGUĆNOST SMANJENJA ŠTETNIH SASTOJAKA U DIMU [Izvod]    13 [Full text]



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 3, broj 1-2 (1996), str: 7-10
© 1996 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

POJAVA HIBRIDNE NEKROZE U UKRŠTANJIMA OZIME PŠENICE

 

DIMITRIJEVIĆ M. D.1, PANKOVIĆ L.2 i PETROVIĆ SOFIJA 1

 

 

IZVOD: Pracena je pojava hibridne nekroze i njen efekat na dužinu klasa, broj zrna i masu zrna po klasu F1 i F2 potomstva sedam jednostrukih ukrštanja ozime pšenice, u dve vegetacione sezone. Hibridna nekroza koja se pojavila u obe generacije potomstva se može generalno okarakterisati kao nekroza slabog intenziteta. Mada je efekat nekroze na posmatrane komponente prinosa bio različit, na nivou svih ukrštanja izražen negativni efekat se pojavio u F2 potomstvima za masu zrna po klasu.

 

Ključne reči: ozima pšenica, hibridna nekroza, komponente prinosa

 

 

Originalan naučcni rad (Original scientific paper)

 

1)       Mr DIMITRIJEVIĆ MIODRAG, Mr PETROVIĆ SOFIJA, Katedra za genetiku i oplemenjivanje biljaka, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu

2)       Mr PANKOVIĆ LAZAR, Zavod za strna žita, Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 3, broj 1-2 (1996), str: 11-17
© 1996 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

TENDENCIJE PROMENA VAŽNIJIH OSOBINA JUGOSLOVENSKIH I STRANIH SORTI ŠEĆERNE REPE

 

M. ANĐELKOVIĆ i K. PAVLOVIĆ 1

 

 

IZVOD: U radu su analizirani rezultati sortnih mikroogleda za 24 ogledne godine za 36 Jugoslavenskih i 58 stranih sorti šećerne repe, koje su ispitivane po jedinstvenoj metodici. Analizom rezultata utvrđene su međusobne zavisnosti najvažnijih obeležja i tendencije promena važnijih osobina kod jugoslovenskih i stranih sorti šećerne repe.

 

Ključne reči: šećerna repa, sorta, sortne osobine, obeležja, prinosi

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1)       Prof. dr MILOJKO ANDELKOVIĆ i dr KSENIJA PAVLOVIĆ, Jugoslovenski poljoprivredni centar, Beograd

 

Autor za kontakt:

 

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 3, broj 1-2 (1996), str: 18-21
© 1996 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

UTICAJ ROKOVA SETVE, NAČINA ĐUBRENJA I NAVODNJAVANJA NA ODNOS FRAKCIJA PRIMARNO DORAĐDENOG SEMENA ŠEĆERNE REPE

 

M. RAJIĆ 1

 

 

IZVOD: Dejstvo rokova setve, način đubrenja i navodnjavanja na krupnoću semena šećerne repe ispitivano je u trogodišnjem poljskom ogledu.

Najveći uticaj na krupnoću semena šećerne repe imao je rok setve. Ostali ispitivani faktori nisu imali uticaja. Prvi rok setve imao je najveći procenat semena u komercijalnim frakcijama od 3,5 – 4,5 mm i 4,5-6,0 mm u odnosu na drugi rok setve.

 

Ključne reči: šećerna repa, frakcija semena, navodnjavanje

 

 

Originalan naučni rad (Original scientific paper)

 

1)       Dr MILORAD RAJIĆ, Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 3, broj 1-2 (1996), str: 22-26
© 1996 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

 

 

UTICAJ RANOSTASNOSTI I VISINE BILJKE NA PRINOS I KVALITET ZRNA PŠENICE

 

MILOVANOVIĆ M., VULIĆ B., PAVLOVIĆ M., DOKIĆ D. i MIHAJLIJA DUŠANKA 1

 

 

IZVOD: U radu je ispitivan uticaj ranostasnosti i skraćenja visine stabljike na prinos i pokazatelje kvaliteta zrna. Mikrogledi su izvedeni u Kragujevcu u periodu 1991-1993 godine. Ispitivano je 17 perspektivnih ranostasnih genotipova u poređenju sa 3 sorte ozime pšenice. Ustanovljeno je da je postignut značajan uspeh u skraćenju stabljike i dužine vegetacije, što omogućuje potpuniju realizaciju visokog genetskog potencijala rodnosti kod ispitivanih linija. Neke od linija su pored toga imale viši prinos od standardnih sorti kao i pokazatelje kvaliteta zrna. Postojale su značajne pozitivne međuzavisnosti prinosa, hektolitarske mase i mase 1000 zrna sa visinom biljke. Ovo je rezultat toga što je većina linija bila niza od optimalne za date agroekološke uslove.

 

Ključne reči: ozima pšenica, ranostasnost, kvalitet, produktivnost

 

 

Prethodno saopštenje (Preliminary report)

 

1)       Mr MILIVOJE MILOVANOVIĆ, mr BORISLAV VULIĆ, mr MILANKO PAVLOVIĆ, dr DRAGOLJUB ĐOKIĆ i dipl. ing. DUŠANKA MIHAJLIJA, Institut za Istraživanja u Poljoprivredi "Srbija", Centar za stma žita — Kragujevac.

 

Autor za kontakt:

 

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 3, broj 1-2 (1996), str: 27-32
© 1996 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

UTICAJ VREMENA I NAČINA ŽETVE NA PRINOS I KVALITET

SEMENA CRNOG LUKA

 

ILIĆ Z., BARAĆ S., BIBERDŽIĆ M., STOJKOVIĆ S. 1

 

 

IZVOD: Vreme i način ubiranja utiču na prinos i kvalitet semena crnog luka. Optimalno vreme berbe semenskog useva kod sorte "Prizrenski pogačar" je sredina avgusta. U prvom roku žetve (početak avgusta) prednost ima ubiranje cvasti sa celim cvetnim stablom (80 cm) jer usled dozrevanja osigurava dobar prinos i kvalitet semena. U zadnjoj žetvi, nacin žetve ne utiče na energiju klijanja i klijavost.

Visok prinos (oko 900 kg/ha) i dobar kvalitet (preko 80%) klijavost semena pri žetvi sredinom avgusta i sa kratkim cvetnim stablom ukazuje na mogućnost jednofazne i direktne žetve kombajnom.

 

Ključne reči: seme, crni luk, vreme žetve, način žetve, prinos, kvalitet

 

 

Prethodno saopštenje (Preliminary report)

 

1)       Dr ZORAN ILIĆ, docent, mr SAŠA BARAĆ, asistent, mr MILAN BIBERDŽIĆ, asistent, dipl. ing. SLAVIŠA STOJKOVIĆ, asistent pripravnik Poljoprivredni fakultet, Priština

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj


 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 3, broj 1-2 (1996), str: 33-42
© 1996 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

VIGOR SEMENA

 

MIRJANA MILOŠEVIĆ, MARIJA ZLOKOLICA 1

 

 

IZVOD: Partije semena sa visokom klijavošću se razlikuju po poljskom nicanju kada se poseju u isto vreme, na istom polju, a mogu da se razlikuju po istom pokazatelju posle skladištenja u istim uslovima ili posle transporta do istog odredišta. Pitanja koja moraju da se postave kada se posmatraju podaci o klijavosti tih partija semena su: "Da li su rezultati klijavosti bili pogrešni"? i "Otkud razlika u kvalitetu"? Odgovor na prvo pitanje je ne, rezultati klijavosti su bili korektni. Odgovor na drugo pilanje je taj da test klijavosti nije dovoljno osetljiv da bi ukazao na razlike u kvalitetu između partija sa visokom klijavošću. Ove razlike izazvane su drugom komponentom kvaliteta semena — vigorom semena (Te Crony, 1982).

 

Ključne reči: seme, klijavost, kvalitet

 

 

Pregledni rad (Review paper)

 

1)       Dr MIRJANA MILOŠEVIĆ, viši naučni saradnik, dr MARIJA ZLOKOLICA, viši naučni saradnik, Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 3, broj 1-2 (1996), str: 43-49
© 1996 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

DOPRINOS GENETIKE OPLEMENJIVANJU VISOKOPRINOSNIH

SORTI BILJA

 

BOROJEVIĆ S., BOROJEVIĆ KATARINA, KRALJEVIĆ-BALALIĆ MARIJA, PETROVIĆ S.,

MIHALJČEVIĆ M.

 

 

IZVOD: Intenziviranjem oljoprivredne proizvodnje u Jugoslaviji sredinom ovog veka, ostavilo se pitanje sortimenta niza ratarskih kultura. Stare sorte pšenice, zbog veoma visoke stabljike, nisu odgovarale uslovima intenzivne agrotehnike. Domaće sorte kukuruza su davale daleko niže prinose od američkih hibrida, kao i sorte suncokreta u odnosu na sovjetske sorte. U Evropi su gajene triploidne sorte šećerne repe, znatno prinosnije od kod nas gajenih diploidnih itd. Sve je to ukazalo da treba smelije prihvatiti inostrane sorte ili hibride, pod uslovom da odgovaraju našim agroekoloskim uslovima i da se mora prići stvaranju naših visokoprinosnih sorti i hibrida. Da bi uspeh bio brži i veći, odlučeno je, da uporedo sa programom hibridizacije u cilju dobijanja novih sorti i hibrida, pojedinih biljnih vrsta, treba vršiti i genetska istraživanja svih osobina, naročito komponenti prinosa, all i svojstava bez kojih se ne mogu dobiti nove sorte i hibridi (muška sterilnost, poliploidija ltd). U ovom radu se daje kratak pregled glavnih genetskih istraživanja koja su vršena u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo. Pregled se daje po pojedinim problemima za glavne ratarske kulture.

 

Ključne reči: genetika, oplemenjivanje biljaka, sorte, hibridi

 

Pregledni rad (Review paper)

 

1)       Akad. SLAVKO BOROJEVIĆ, red. prof, u penziji, dr MARIJA KRALJEVIĆ-BALALIĆ, red. prof., dr STEVAN PETROVIĆ, red. prof. Poljoprivredni fakultet Novi Sad, dr KATARINA BOROJEVIĆ, red. prof, u penziji PMF Novi Sad, dr MIROSLAV MIHALJČEVIĆ, van. prof. Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad.

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 3, broj 1-2 (1996), str: 50-54
© 1996 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

OTPORNOST ŠEĆERNE REPE NA HERBICIDE

 

KOVAČEV L., MEZEI SNEŽANA, ČAČIĆ N.1

 

 

IZVOD: Danas u svetu postoje mnogobrojna istraživanja u oblasti biotehnologije i genetičkog inženjeringa šećerne repe sa ciljem da se smanji ukupna potreba herbicida i da se pri tome poveća njihova efikasnost. Stvorene su linije i hibridi šećerne repe otporni ili tolerantni na herbicide iz grupefos-finotricina, glifosata i sulfonil uree. Genotipovi šećerne repe otporni na glifosate stvoreni su ugradnjom APSP sinteza bakterijskog gena u genom šećerne repe, dok su hibridi otporni na sulfonilureu izdvojeni u procesu identifikacije somaklonskih varijanti.

 

Ključne reči: herbicidi, rezistentnost, šećerna repa, genetički inženjering

 

 

Pregledni rad (Review paper)

 

1)       Dr LAZAR KOVAČEV, dr SNEŽANA MEZEI, dr NIKOLA ČAČIĆ, Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 3, broj 1-2 (1996), str: 55-64
© 1996 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

IDENTIFIKACIJA I OCENA GENETSKE ČISTOĆE SEMENA RATARSKIH I POVRTARSKIH BILJNIH VRSTA POMOĆU MOLEKULARNIH MARKERA

 

MARIJA ZLOKOLICA, MIRJANA MILOŠEVIĆ

 

 

IZVOD: Genetski i molekularni markeri su za sada široko primenjivani u oblasti oplemenjivanja i semenarstva različitih biljnih vrsta. Pošto su ovi markeri direktni proizvodi gena, ili fragmenti DNK, njihova uloga u identifikaciji i genetskoj karakterizaciji genotipa je vrlo pouzdana. Oni se takođe koriste za ocenu genetske čistoće selekcionog i semenskog materijala, što je u vezi sa komercijalnom stranom upotrebljenog semena i njegovog prinosa. Efikasnost i tačnost ovih markera je velika, i oni u svetu i kod nas pored teoretskog tumačenja na molekularnom nivou, osobenosti genotipova, imaju i direktnu praktičnu primenu.

 

Ključne reči: genetski, molekularni markeri, genetska identifikacija i čistoća semena, ratarske i povrtarske biljne vrste

 

 

Pregledni rad (Review paper)

 

1)       Dr MARIJA ZLOKOLICA, dr MIRJANA MILOŠEVIĆ, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 3, broj 1-2 (1996), str: 65-83
© 1996 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

STRATEGIJA RAZVOJA SELEKCIJE I SEMENARSTVA U SR JUGOSLAVIJI

 

 

M. MIRIĆ

 

IZVOD: Prvi put u nas uradena je dugoročna strategija razvoja oplemenjivanja i semenarstva njivskih biljaka. Ovaj razvojni dokument nije vremenski ograničen, usled čega je bilo potrebno da sadrži: osvrt na značaj selekcije i semenarstva, primene mera koje provode privredno (agrarno i semenarski) razvijene države i presek stanja istraživanja, resursa i kapaciteta domaće selekcije i seme­narstva - što predstavlja početnu osnovu za planiranje budućnosti. Predstavljeni su dometi naše nauke i struke i posebno istaknuti ključni problemi u delatnostima oplemenjivanja i semenarstva biljaka. Na bazi analiziranih dostignuća, nivoa opremljenosti kapaciteta i stanja kadrova, odnosno uočenih problema, u strategiji su predstavljene najneophodnije mere i aktivnosti koje treba preduzimati u narednom dužem periodu, čime bi se održao razvojni korak sa svetom u ovom domenu. Obzirom da se radi o oblastima u kojima SR Jugoslavija poseduje značajne međunarodne reference, budući razvoj podrazumeva ambiciozan prilaz, veliko angažovanje naučno-istraživačkih institucija, proizvođača, dorađivača i prometnika sorti i semena kao i veoma kreativnu podršku državnih organa.

 

Ključne reči: oplemenjivanje biljaka, proizvodnja, dorada i promet semena, strategija, razvoj, istraživanja, programi

 

 

Stručni rad (Professional paper)

 

1)       Dr MLADEN MIRIĆ, sekretar Društva selekcionara i semenara, Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd -Zemun

 

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 3, broj 1-2 (1996), str: 84-86
© 1996 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

UTICAJ EKOLOŠKIH USLOVA NA PRINOS I KVALITET SEMENA LUCERKE

 

KOSTIĆ Ž.1

 

 

IZVOD: U radu je istraživano delovanje ekoloških faktora (padavine i temperatura) na prinos i kvalitet semena sorti lucerke na lokacijama: u Istri " Ratar"-Poreč, u Vojvodini " Izvor"-Ilandža i Slavoniji Poljoprivredni institut u Osijeku.

Na osnovu dvogodišnjih rezultata, u zavisnosti od lokacije,prinosi semena sorti lucerke su varirali od 111 kg/ha-1 (OS-66 u Istri 1987. godine) do 449 kg/ha-1 ("Zdravka" u Slavoniji, 1987 godine). Takođe, kvalitet semena je bio različit.

 

Ključne reči: ekološki uslovi, lucerka, seme, prinos, kvalitet

 

 

Izvomi naučni rad (Original scientific paper) 1)

 

1)       Dipl. ing. Željko Kostić, Srpska oblast Slavonije, Baranje i Srema.

 

Autor za kontakt:

 

 

 

 

 

  Povratak na sadržaj


 


 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 3, broj 1-2 (1996), str: 87-94
© 1996 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

 

OPLEMENJIVANJE DUVANA - MOGUĆNOST SMANJENJA ŠTETNIH SASTOJAKA U DIMU

 

SLOBODAN DRAŽIĆ

 

 

IZVOD: Mehanizam nastajanja i glavni sastojci duvanskog dima - Osnovni rezultati dosadašnjih istraživanja: nasleđivanje glavnih sastojaka u dimu duvana, doprinos oplemenjivanja u dobijanju novih formi duvana - Zaključak - Literatura - Izvodi.

 

Ključne reči: duvanski dim, nikotin, katran, nasleđivanje, samožuteći duvani

 

 

Izvorni naučcni rad (Original scientific paper)

 

1)       Dr SLOBODAN DRAŽIĆ, Institut za proudavanje lekovitog bilja "Dr Josif Pancić" Beograd

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj