„SELEKCIJA I SEMENARSTVO“ Vol. 1, broj 1 (1994)
Sadržaj:
Borojević S., Ivanović M., Škorić D., Dokić P.,
Đorđević S.
PRAVCI PROMENA U OPLEMENJIVANJU
BILJA DANAS [Izvod] [Full text]
Jovanović
B., Prodanović S., Mladenov N.
PRIMENA
BULK METODE ZA OCENU OSOBINA
HIBRIDNIH
POPULACIJA PŠENICE F2 I F3 GENERACIJE [Izvod] [Full text]
Pajić Z., Babić M.
HIBRIDI
KUKURUZA KOKIČARA – STVARANJE I ISKORIŠĆAVANJE [Izvod] [Full text]
Trifunović
V. B., Trifunović V., Rosić K., Ivanović M.
SELEKCIONI
PROGRES ROD DOMAĆIH SINTETIČKIH
POPULACIJA
KUKURUZA (Zea mays L.) [Izvod] [Full text]
Stojaković
M., Dokić P., Bekavac G., Stojaković Željka
INTRAPOPULACIONA
DIVERGENTNOST DIPLODNIH
MULTIGERMNIH
POPULACIJA ŠEĆERNE REPE [Izvod] [Full text]
Berenji
J.
METODE
OPLEMENJIVANJA SIRKA [Izvod] [Full text]
Galović
Vladislava
METODE
OPLEMENJIVANJA SIRKA [Izvod] [Full text]
Vančetović
Jelena, Drinić G.
KOMBINACIONA
SPOSOBNOST ZA PRINOS ZRNA OSAM
DOMAĆIH
I SINTETIČKIH POPULACIJA KUKURUZA (Zea mays L.) [Izvod] [Full text]
Drinić
G., Vančetović Jelena
GENETIČKA
VARIJABILNOST ZA PRINOS ZRNA ROD TOP-CROSS
POPULACIJA
KUKURUZA (Zea mays L.) [Izvod] [Full text]
Kovačev
L., Mezei Snežana, Čačić N., Sklenar P.
S2
TESTCROS REKURENTNA SELEKCIJA AUTOFERTILNIH
GENOTIPOVA
ŠEĆERNE REPE KORISTEĆI RECESIVNI GEN
NUKLEARNE
MUŠKE STERILNOSTI [Izvod] [Full text]
Jocković
D., Hrustić Milica, Bekavac G., Popov R., Purar Božana
S2
TESTCROS REKURENTNA SELEKCIJA AUTOFERTILNIH
GENOTIPOVA
ŠEĆERNE REPE KORISTEĆI RECESIVNI GEN
NUKLEARNE
MUŠKE STERILNOSTI [Izvod] [Full text]
Saratlić
G., Rošulj M.
SINTETIČKE
POPULACIJE SA POVEĆANIM SADRŽAJEM ULJA
KAO
IZVOR ZA DOBIJANJE RODITELJSKIH LINIJA U
ULJANIM
HIBRIDIMA KUKURUZA (Zea mays L.) [Izvod] [Full text]
Vasić
Mirjana, Gvozdanović-Varga Jelica, Červenski J.
NOVE
LINIJE PASULJA INSTITUTA ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO
U
NOVOM SADU [Izvod] [Full text]
Gvozdanović-Varga
Jelica, Takač A,, Vasić Mirjana
NOVI KLONOVI JAROG BELOG LUKA [Izvod] [Full text]
Đukić
D.
ANALIZA
KOMPONENTI PRINOSA SEMENA U
SLUČAJNOJ
OPLODNJI SINTETIKA LUCERKE [Izvod] [Full text]
Katić
S., Lukić D.
ANALIZA
KOMPONENTI PRINOSA SEMENA U
SLUČAJNOJ
OPLODNJI SINTETIKA LUCERKE [Izvod] [Full text]
Lukić D., Katić S.
ANALIZA
KOMPONENTI PRINOSA SEMENA U
SLUČAJNOJ
OPLODNJI SINTETIKA LUCERKE [Izvod] [Full text]
Borojević Katarina, Worland A.J., Law C.N.
NOVI GENETSKI PRISTUP VIŠESTRUKOJ OTPORNOSTI
PREMA BOLESTIMA RĐA KOD PŠENICE [Izvod] [Full text]
Stojanović
S., Stojanović Jovanka
REZULTATI
U SELEKCIJI PŠENICE NA OTPORNOST
PREMA
PROUZROKOVAČU PEPELNICE [Izvod] [Full text]
Stevanović
D., Mijatović Mirjana, Obradović A., Zdravković M.
BOLESTI
PAPRIKE I MOGUĆNOSTI NJIHOVOG SPREČAVANJA
GAJENJEM
OTPORNIH SORTI [Izvod] [Full text]
Pržulj
N., Bogdanović M., Ninković V.
DETERMINACIJA GENOTIPOVA JARE PŠENICE POGODNIH
ZA UZGOJ U BRDSKO-PLANINSKOM PODRUČJU [Izvod] [Full text]
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str:
9-15
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
PRAVCI PROMENA U OPLEMENJIVANJU BILJA DANAS
BOROJEVIĆ S.1, IVANOVIĆ M.2, ŠKORIĆ D.1, DOKIĆ P. 1, ĐORĐEVIĆ S.3
IZVOD: Obzirom da je intenzivna biljna proizvodnja postala preskupa, potrebno je razvijati racionalnu poljoprivredu, koja će obezbediti ekonomičnu proizvodnju. To od genetičara i oplemenjivača bilja zahteva stvaranje sorti koje ce biti ekonomičnije u iskorištavanju hraniva i vode, te otpornije prema patogenim organizmima. Glavne karakteristike takvih sorti trebaju biti: kraće stabljike, manja površina listova (kod vrsta gde vegetativni delovi ne predstavljaju ekonomski prinos), veća produktivnost i efikasnost fotosinteze, jača apsorpciona moć korenovog sistema, povećanje akceptora asimilativa. Isto tako treba stvarati sorte koje ce sa svojim osobinama biti u stanju da se suprotstave negativnim globalnim promenama klime, kao i da pozitivno iskoriste promene koje nastaju.
Ključne reči: Stvaranje ekonomičnijih sorti bilja, skraćenje stabljike i površine listova, povećanje akceptora asimilativa, suprotstavljanje globalnim klimatskim promenama.
Pregledni rad (Review paper)
1) Akademik Prof. dr Slavko BOROJEVIĆ, dr Dragan ŠKORIĆ, dr Petar DOKIĆ, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad
2) dr Mile IVANOVIĆ, Institut za kukuruz, Zemun
3) Prof. dr Stanimir ĐORĐEVIĆ, Zavod za šećernu repu, Aleksinac
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str:
17-19
© 1994 Društvo
selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
PRIMENA BULK METODE ZA OCENU OSOBINA
HIBRIDNIH POPULACIJA PŠENICE F2 I F3 GENERACIJE
JOVANOVIĆ B., PRODANOVIĆ S., MLADENOV N. 1
IZVOD: U radu je ocenjeno deset hibridnih populacija pšenice u F2 i F3 generaciji. Za osnovni kriterijum ocene selekcionog značaja pojedinih populacija uzete su prosečne vrednosti rekombinacija sa dominantnim efektom, koje u njima učestvuju, s obzirom da ovakve rekombinacije predstavljaju osnov za stvaranje novih, superiornih linija. Vrednost tih rekombinacija zavisi od prinosa zrna hibridne populacije (HP), vrednosti srednjeg roditelja (MP) i odnosa frekvencija genotipova koji doprinose MP (fMP) i genotipova koji utiču na odstupanje od MP (fRd):
Rd = (HP - fMP MP) / fRd
Ocenjeno je da od ispitivanih populacija najveći selekcioni značaj imaju kombinacije Beograđanka x Skopjanka, Beograđanka x Žitarka, Skopjanka x Agrounija i Žitarka x Zemunka. Ovim hibridnim kombinacijama treba posvetiti više pažnje u narednim generacijama.
Ključne reči: pšenica, bulk metod, hibridne populacije, rekombinacije, F2 i F3 generacije.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 21-24
© 1994 Društvo
selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
HIBRIDI KUKURUZA KOKIČARA – STVARANJE I ISKORIŠĆAVANJE
PAJIĆ ZORICA1, BABIĆ M.1
IZVOD: Selekcijom kukuruza kokičara teži se stvaranju hibrida visoke rodnosti, stabilne biljke i istovremeno sa visokom zapreminom kokičavosti. Hibridi kokičara imaju prednosti nad slobodno oprašujućim sortama jer su prinosniji, veća je zapremina kokičavosti, ujednačeno je zrno, ujednačeno sazrevanje i povećana je stabilnost biljke. Kokičar se koristi za ljudsku ishranu, direktno kao iskokano zrno i u industriji za preradu.
Ključne reči: kukuruz kokičar, prinos zrna, zapremina kokičavosti, kvalitet kokice, inbred linija, hibrid.
Originalni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt: Dr Zorica PAJIĆ
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 25-29
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
SELEKCIONI PROGRES ROD DOMAĆIH SINTETIČKIH POPULACIJA
KUKURUZA (Zea mays L.)
TRIFUNOVIĆ V. B., TRIFUNOVIĆ V., ROSIĆ K., IVANOVIĆ M.l
IZVOD: Cilj ovog rada je bio da se utvrdi da li je do§lo do selekcionog progresa za prinos i druga agronomska svojstva, kao i održavanje divergentnosti selekcionog materijala kukuruza sintetizovanog od linija: a) domaćeg porekla i b) domaćeg porekla x egzotična germplazma. Signifikantno povećanje prinosa, kao posledica akumulacije poželjnih alela, utvrđeno je kod sintetičkih populacija domaćeg porekla, kao i njihovih test-cross-eva. Unošenje egzotične germplazme znatno je uticalo na nivo promena u pozitivnom pravcu, naročito za svojstva sadržaja vlage i stabilnosti biljke kukuruza. Visoka kombinaciona vrednost kod obe sintetizovane germplazme, sa svetski poznatim testerima (Lancaster i SSS) ukazuje da je oval selekcioni materijal zadržao svoju divergentnost. Dobijeni rezultati ukazuju da su novi izvori germplazme kukuruza podesni za stvaranje poboljšanih hibridnih kombinacija, izborom odgovarajućeg selekcionog postupka.
Ključne reči: kukuruz (Zea mays L.), sintetičke populacije, kombinaciona vrednost.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 31-34
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
INTRAPOPULACIONA DIVERGENTNOST DIPLOIDNIH
MULTIGERMNIH POPULACIJA ŠEĆERNE REPE
STOJAKOVIĆ M., DOKIĆ P., BEKAVAC G., STOJAKOVIĆ ŽELJKA 1
IZVOD: Kod diploidnih multigbermnih populacija šećerne repe ispitivana je varijabilnost mase korena i procenta suve materije u korenu. Identifikovane su populacije sa visokom varijabilnošću mase korena i procenta suve materije u korenu, kao i populacije sa niskom varijabilnošću ispitivanih osobina. Distribucija frekvencija mase korena i procenta suve materije asimetrična je u odnosu na normalnu distribuciju frekvencija.
Ključne reči: šećerna repa, populacije, varijabilnost, masa korena, suva materija.
Prethodno saopštenje (Preliminary paper)
Autor za kontakt:
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 35-36
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
METODE OPLEMENJIVANJA SIRKA
BERENJI J.
IZVOD: U radu je dat pregled sledećih metoda oplemenjivanja sirka (Sorghum bicolor [L.] Moench): 1. masovna selekcija; 2. pedigre metod; 3. povratno ukrštanje; 4. korišćenje heterozisa primenom citoplazmatsko-nuklearne mugke sterilnosti; 5. rekurentna selekcija bazirana na genskoj muškoj sterilnosti; 6. apomiksis; 7. mutacije; 8. ploidija; 9. interspecies hibridizacija i 10. nove biotehnološke metode
Kljucne reci: sirak, oplemenjivanje
Pregledni rad (Review paper)
Autor za kontakt: Dr Janoš BERENJI
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 37-39
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
METODE OPLEMENJIVANJA HMELJA (Humulus lupulus L.)
GALOVIĆ VLADISLAVA 1
IZVOD: Metode oplemenjivanja hmelja podrazumevaju: masovnu selekciju, individualnu selekciju, hibridizaciju (prosta, trojna, višestruka, povratna ukrštanja i inbreding), poliploidiju i biotehnološke metode (kultura apikalnog meristema, i kultura antera).
Ključne reci: hmelj, oplemenjivanje.
Pregledni rad (Review paper)
Autor za kontakt: Dr Janoš BERENJI
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 41-43
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
KOMBINACIONA SPOSOBNOST ZA PRINOS ZRNA OSAM DOMAĆIH I SINTETIČKIH POPULACIJA KUKURUZA (Zea mays L.)
VANČETOVIĆ JELENA, DRINIĆ G. 1
IZVOD: Ispitivana je kombinaciona sposobnost (OKS i PKS) za prinos zrna kod pet domaćih i tri sintetike populacije kukuruza metodom dialelnih ukrštanja. Rezultati su pokazali da na prinos u ovom setu populacija najveći uticaj imaju aditivni genetički efekti, mada su i neaditivni genetički efekti bili statistički značajni. Nije otkriven heterotični par u okviru domaćeg materijala. Na osnovu vrednosti KS predloženo je formiranje dva opozitna kompozita od ispitivanih populacija, sa kojima bi bilo najpogodnije uraditi jedan do dva ciklusa S1 rekurentne selekcije za popravku visokonaslednih osobina, a zatim preći na recipročnu rekurentnu selekciju na prinos zrna.
Ključne reči: domaća populacija, kombinacione sposobnosti, dialelno ukrštanje.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
1) Jelena VANČETOVlĆ i Goran DRINIĆ, Institut za kukuruz "Zemun Polje
Autor za kontakt: Dr Jelena VANČETOVlĆ
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 45-47
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
GENETIČKA VARIJABILNOST ZA PRINOS ZRNA ROD TOP-CROSS
POPULACIJA KUKURUZA (Zea mays L.)
DRINIĆ G., VANČETOVIĆ JELENA 1
IZVOD: U radu je ispitivana mogućnost popravke jednog komercijalnog hibrida kukuruza za prinos zrna korišćenjem dve genetički nesrodne populacije. Korišćene su dve inbred linije (L82 i L15), komponente hibridne kombinacije i dve sintetičke populacije (ZPEP i BS12C8C1). Ogledi sa ispitivanim top-cross potomstvima su sejani po Nested dizajnu u tri lokacije.
Linija L82 je ostvarila veći prosedni prinos zrna u kombinaciji sa BS12C8C1, a L15 sa ZPEP. Za sve ispitivane kombinacije genetičke varijanse su bile značajne. Kod kombinacija sa L82 genetička varijansa je bila veća sa populacijom ZPEP, a sa linijom L15 veća sa populacijom BS12C8C1. Na osnovu dobijenih parametara kao izvor za popravku inbred linije L82 bi trebalo koristiti populaciju ZPEP, a za popravku inbred linije L15 populaciju BS12C8C1.
Ključne reči: genetička varijansa, kukuruz, top-cross, populacija, prinos zrna.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt: Dr Goran Drinić
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 49-51
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
S2 TESTCROS REKURENTNA SELEKCIJA AUTOFERTILNIH
GENOTIPOVA ŠEĆERNE REPE KORISTEĆI RECESIVNI GEN
NUKLEARNE MUŠKE STERILNOSTI
KOVAČEV L., MEZEI SNEŽANA, ČAČIĆ N., SKLENAR P. 1
IZVOD: Povećanje genetičkog potencijala za najvažnije kvantitativne osobine kod §e<5erne repe uslovljeno je mogućnošću stvaranja nove genetičke varijabilnosti. Kod selekcionog materijala koji poseduje gen autofertilnosti SfSf (dominantan) kombinovan sa prisustvom gena nuklearne muške sterilnosti aa (recesivan) moguće je vrlo jednostavno stvoriti novu genetičku varijabilnost, a takođe i fiksirati superiorne genotipove.
Rezultati istraživanja ukazuju da je 82 testcros rekurentna selekcija sukcesivno povećavala frekvenciju poželjnih gena za prinos korena i šećera, iako je selekcija sprovedena na prinos šećera. Frekvencija poželjnih gena za sadržaj šećera bila je niza nego za prinos korena i šećera.
Ključne reči: Rekurentna selekcija, autofertilnost, nuklearna muška sterilnost.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 53-56
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
KOMBINIRAJUCE SPOSOBNOSTIZA BROJ MAHUNA PO NODUI SOJE
JOCKOVIĆ D., HRUSTIĆ MILICA, BEKAVAC G., POPOV R., PURAR BOŽANA1
IZVOD: U cilju ispitivanja kombinirajućih sposobnosti i načina nasledivanja broja mahuna po nodiji soje urađena su dialelna ukrštanja bez recipročnih 7 divergentnih sorata i linija soje. Kombinirajuće sposobnosti analizirane su primenom metoda 2, modela 1 Griffing-a (1956). Prosečan broj mahuna po nodiji soje bio je između 3,8 (linija 32079) i 6,2 (sorta Kolubara). U F1 generaciji prosečan broj mahuna po nodiji bio je između 4,3 (315110 x 32079) i 7,1 (Kolubara x Drina). Aditivni efekti gena imali su jači uticaj u nasleđivanju broja mahuna po nodiji soje od neaditivnih efekata (OKS/PKS = 5,83). Najbolji opšti kombinator za broj mahuna po nodiju soje bila je sorta Kolubara.
Ključne reči: soja, mahune, kombinirajuće sposobnosti.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 57-59
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
SINTETIČKE POPULACIJE SA POVEĆANIM SADRŽAJEM ULJA
KAO IZVOR ZA DOBIJANJE RODITELJSKIH LINIJA U ULJANIM
HIBRIDIMA KUKURUZA (Zea mays L.)
SARATLIĆ G., ROŠULJ M.1
IZVOD Fenotipska (masovna) selekcija na povećani sadržaj ulja izvedena je na dve populacije kukuruza (Zea mays L. veći direktan odgovor na selekciju registrovan je u populaciji DS7-u per se nego u populaciji YuSSSu (15,3% prema 121,8% po ciklusu selekcije). Indirektan odgovor na selekciju, dobijen u interpopulacijskim ukrštanjima, bio je 14,35% po ciklusu selekcije. Posle jedne generacije samooplodnje sukcesivnih ciklusa ovih populacija prinos zrna ostao je nepromenjen dok je sadržaj ulja u zrnu povećan. Ovo ukazuje da je posle više generacija samooplodnje moguće razviti roditeljske inbred linije koje izmedu sebe daju dobre uljane hibride sa stabilnim prinosom.
Ključne reči: kukuruz, sadržaj ulja u zrnu, fenotipska rekurentna selekcije, odgovor populacija na selekciju.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 61-64
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
NOVE LINIJE PASULJA INSTITUTA ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO
U NOVOM SADU
VASIĆ MIRJANA, GVOZDANOVIĆ-VARGA JELICA, ČERVENSKI J.1
IZVOD: U Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu radi se oplemenjivanje pasulja obojenog i belog zrna determinantnog rasta. Rezultat selekcije obojenog pasulja je novopriznata sorta ZLATKO. To je pasulj zlatno žutog, izduženog zrna. Težina 1000 zrna mu je oko 420 g. Stvorena je i rana linija L-74 u tipu kulaša koja je prijavljena za priznavanje. Šest ispitivanih linija sa belim zrnom imaju zrna različite krupnoće i oblika. Razlikuju se i po dužini vegetacije. Visinom biljaka i formiranja prve mahune zadovoljavaju zahteve mehanizovane žetve. Linije 20 i 31 imale su prinos veći od naše najprinosne sorte Galeb.
Ključne reči: pasulj, oplemenjivanje, nove linije
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 65-68
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
NOVI KLONOVI JAROG BELOG LUKA
GVOZDANOVIĆ-VARGA JELICA, TAKAČ A,, VASIĆ MIRJANA 1
IZVOD: U Jugoslaviji postoji duga tradicija gajenja belog luka. U proizvodnji se nalaze domaće sorte i populacije. U ovom radu iznosimo trogodišnje rezultate poređenja sedam klonova, dobijenih klonskom selekcijom iz domaćih populacija, uporođeni sa sortom "Piros". Prikazane su morfološke karakteristike lukovice (masa lukovice, broj čenova, masa čena) procenat suve materije i prinos jarog belog luka. Svi ispitivani klonovi su imali značajno vecu težinu lukovice, sa većim brojem krupnijih čenova od sorte "Piros". Ostvareni prosečni trogodišnji prinos je viši kod svih klonova za 21,55% u odnosu na standard.
Ključne reči: beli luk, klon, klonska selekcija
Originalni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 69-71
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
ANALIZA KOMPONENTI PRINOSA SEMENA U SLUČAJNOJ OPLODNJI
SINTETIKA LUCERKE
ĐUKIĆ D.1
IZVOD: Obavljena je analiza komponenti prinosa semena u slučajnoj oplodnji (polycross) osam sintetika lucerke. Prosečna dužina cvasti je bila 2,63 cm i 26,6 cvetova/cvasti. Osim sintetika F1 gen. na bazi cms, fertilnost polena je bila visoka (71,8%). Broj ovula po ovarijumu je bio 9,7. Ostvareno je 8,2 zrelih mahuna po cvasti sa 2,92 zrna/mahuni i 1,98 g/1000 zrna. Iz širokoredne setve, 1991/93, prinos semena se kretao od 27,2 do 42,7 g/m . Na osnovu visine i stabilnosti prinosa semena, najbolje rezultate je ispoljio sintetik 7 Synl1 Ec, nova perspektivna sorta sa visokim genetičkim potencijalom za prinos semena.
Ključne reči: Lucerka, slučajna oplodnja, komponente prinosa, seme
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 73-75
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
UTICAJ SAMOOPLODNJE NA FERTILNOST POLENA LUCERKE (Medicago Saliva L.)
KATIĆ S., LUKIĆ D.1
IZVOD: Fertilnost polena ocenjena je u S0, S1 i S2 generaciji kod 11 sorata lucerke. Primena samooplodnje dovodi do smanjenja fertilnosti polena u S0 72%, S1 64 i S2 56%. Takođe i broj preostalih polenovih zrna smanjivao se primenom samooplodnje S0 633, S1 402 i S2 262. Postoje značajne razlike u fertilnosti polena između ispitivanih sorti.
Kfjucne reci: samooplodnja, fetilnost polena, lucerke.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 77-80
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
PRODUKTIVNOST NEKIH DOMAĆIH I STRANIH SORTI LUCERKE
LUKIĆ D., KATIĆ S.1
IZVOD: U radu je ispitivana produktivnost 20 sorti lucerke, od toga je šest domaćeg i 14 stranog porekla. U toku 1989-1992. god. najveći prinos zelene mase postigle su sorte Tuna 84,2 t/ha i NS Banat ZMSII 15,2 t/ha. Znatno više prinose suve materije dale su Tuna 16,4 t/ha, linija L-XIV 15,8 t/ha i NS Banat ZMS II 15,4 t/ha. Po sadržaju sirovih proteina ističu se sorte Novosadanka H-11 22,3%, Zdravka 21,4% i NS Banat ZMS II 20.7%. Najveći prinos siroih proteina dala je NS Novosađanka H-11 4,750 t/ha, novi sintetik L-XIV 4,675 t/ha i Resis 4,573 t/ha.
Ključne reči: sorta, lucerka, produktivnost sorte, sirovi proteini.
Izvorni naučni rad (Original sciantific paper)
Autor za kontakt:
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 81-83
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
NOVI GENETSKI PRISTUP VIŠESTRUKOJ OTPORNOSTI PREMA BOLESTIMA RĐA KOD PŠENICE
BOROJEVIĆ KATARINA1, WORLAND2 A.J., LAW C.N.2
IZVOD: Otpornost odraslih biljaka kod pšenice kontroliše vrlo kompleksan genski sistem, po kome je nivo otpornosti odreden genima promotorima otpornosti i genima promotorima osetljivosti koji su u stvari supersori rezistencije. Nivo otpornosti zavisi od balansa gena za otpornost i gena za osetljivost tako bi se ukratko mogla defmisati nova shvatanja otpornosti prema rđama kod pšenice.
Ključne reči: Otpornost prema rđtama, geni promotori otpornosti kod pšenice, geni promoteri osetljivosti, monosomici, mutacije.
Pregledni rad (Rewiew paper)
Autor za kontakt:
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 85-87
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
REZULTATI U SELEKCIJI PŠENICE NA OTPORNOST PREMA
PROUZROKOVAČU PEPELNICE
STOJANOVIĆ S., STOJANOVIĆ JOVANKA1
IZVOD: U radu je dat petogodišnji (1988-1992) pregled otpornosti novih jugoslovenskih linija pšenice prema prouzrokovaču pepelnice. Ukazano je na tendencije stvaranja sve većeg broja otpornih linija prema ovoj parazitskoj gljivi.
Ključne reči: pšenica, otpornost, pepelnica
Izvorni naučni rad (Original scentific paper)
Autor za kontakt:
Povratak na sadržaj
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 89-91
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
BOLESTI PAPRIKE I MOGUĆNOSTI NJIHOVOG SPREČAVANJA
GAJENJEM OTPORNIH SORTI
STEVANOVIĆ D., MIJATOVIĆ MIRJANA, OBRADOVIĆ A., ZDRAVKOVIĆ M.1
IZVOD: Sve učestalija pojava bolesti na paprici a naročito obolenja koja izazivaju virusi u pojedinim godinama mogu da umanje prinos u veoma visokom procentu. Preduzete mere zaštite kao što su preventivne hemijske i dr. nisu dale očekivane rezultate pa su problemi u proizvodnji ove veoma važne povrtarske vrste sve prisutniji.
Jedini i pravi način da se ovaj problem reši je stvaranje i uvođenje u proizvodnju sorata paprike koje imaju ugrađenu genetičku otpornost prema virusu mozaika duvana i krastavca. U cilju rešavanja ovog problema krajem sedamdesetih godina u Centru za povrtarstvo u Smed. Palanci sačinjen je nov program rada na selekciji paprike gde su po prvi put uključene linije divljih vrsta za koje se pouzdano zna da su jedini i sigurni nosioci gena koji kontrolišu otpornost paprike prema virusnim obolenjima.
Ključne reči: viroze, selekcija, divlje vrste, otporne linije paprika
Izvorni naučni rad (Original scentific paper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 1, broj 1 (1994), str: 93-97
© 1994 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
DETERMINACIJA GENOTIPOVA JARE PŠENICE POGODNIH ZA UZGOJ U BRDSKO-PLANINSKOM PODRUČJU
PRŽULJ N., BOGDANOVIĆ M., NINKOVIĆ V.1
IZVOD: Znatne površine poljoprivrednog zemljišta nalaze se u brdsko-planinskom području gdje se uspješno može uzgajati jara pšenica, dok je proizvodnja ozime nesigurna. Nepovoljni vremenski uslovi u proljeće i neuredena zemljišta u ovirn područjima ne dozvoljavaju blagovremenu sjetvu jare pšenice i realizaciju visokih prinosa. Zato je neophodno, u okviru raspoloživog sortimenta, odabrati genotipove tolerantnije prema kasnijoj sjetvi. U trogodišnjim ogledima izvršena je evaluacija 29 linija jare pšenice porijeklom iz Meksika radi utvrđivanja njihovog ponašanja u uslovima Sokolca. U kasnijoj sjetvi meksičke linije su dale viši, a u ranijoj sjetvi niži prinos u odnosu na sortu jarka. Otpornost prema rđama, bila je zadovoljavajuća, a slaba prema Helminthosporium sp., Erysiphe graminis i Septoria tritici. Pojedini genotipovi mogu biti upotrijebljeni u programu oplemenjivanja jare pšenice kao donori dominantnih gena za jarost i neutralnu fotoperiodsku reakciju, kao i gena tolerantnosti prema stabljičinoj i lisnoj rđi.
Ključne reči: brdsko-planinsko područje, jara pšenica, introdukovani genotipovi, biološko-produktivna svojstva
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt: